SLUŽBENE STRANICE OPĆINE MARIJA GORICA

Tel: +385 (0)1 33 96 655 / E-mail: marija.gorica@email.t-com.hr

     

    Općinska knjižnica Ante Kovačića u Mariji Gorici

    Gorički trg 1
    10 299 Marija Gorica
    Telefon: 01 2018 444
    Elektronička pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    Voditelj: Mirko Škoc, mag. bibliotekarstva

    Radno vrijeme za korisnike:
    PON 13 – 18 h
    UTO 08 – 13 h
    SRI 13 – 18 h
    ČET 13 – 18 h
    PET 08 – 13 h

    Svake posljednje subote u mjesecu knjižnica će biti otvorena za korisnike od 10 do 14 h.

    Odjeli:
    - Dječji odjel
    - Odjel za odrasle
    - Čitaonica

    Knjižnične usluge i oprema:
    - računala s pristupom internetu
    - pisač
    - skener
    - fotokopirni aparat
    - igraća konzola

     

    Godišnja članarina/upisnina:

    - odrasli – 30 kn
    - djeca do 14 godina – 20 kn
    - umirovljenici – 20 kn
    - besplatni upis za invalide

     

    Godišnja članarina za stanovnike drugih općina i gradova:

    - odrasli – 50 kn
    - djeca do 14 godina – 30 kn
    - umirovljenici – 30 kn
    - besplatni upis za invalide

     

     

     

     

     

    Znameniti ljudi marijagoričkog kraja

    Iza reforme Josipa II. ostaje kao župnik i kapelan o. Macedonije Gabrić, (umro 1811.) poznat kao liječnik i o. Ljubinko (Amat) Skerl (umro 1829.).

    Prvi je vanjski svećenik bio domaći sin Ivan Zodić-Novak (1783-1856) koji je ostavio svu svoju očevinu kao zakladu za novoosnovanu školu u Mariji Gorici.

    Dr. Antun Kržan rođen je u 1835. u Oplazniku. Teolog, dekan Bogoslovnog fakulteta, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Umro u Zagrebu 1888.

    Tomo Gajdek, znameniti ilirac, župnik u Mariji Gorici 1856. Rođen u Zagrebu 1809. gdje je i umro kao kanonik 1886. 1857 osnovao je prvu javnu učionicu u kojoj se očitavao nemirni duh velikog hrvatskog pisca Ante Kovačića koji je polazio u nju. Njemu je u Zagrebu omogućio Gajdek daljnje školovanje. Kanonik Gajdek bio je i prvi predsjednik Jeronimskog društva u Zagrebu.

    Ivo Martinčić (1843-1915.) nastavlja Gajdekovu tradiciju, pa i on omogućuje daljnje školovanje talentiranim đacima marijagoričke škole.

    Gašpar Habek (1887-1951.) župnik, daje se u zamašan poduhvat, uz podršku dr. Stjepana Bratanića da 1931. popravi crkvu.

    Dr. Dragutin Boranić rodio se 1870. u Kraju Donjem, a umro 1955. Poznati hrvatski jezikoslovac i pisac Pravopisa.

    Dr. Stjepan Bratanić rođen je u Oplazniku (1871-1945.). Bio je sudac Stola sedmorice u Zagrebu. Njegovom se zaslugom gradi škola u Mariji Gorici i uređuje crkva.

    Dr. Vinko pl. Pušić rođen je u Žlepcu (1862-1958). Bio je sudac i banski savjetnik.

    Dr. Ivan Pernar iz Hrastine (1889-1967., New York), pravnik i zastupnik HSS.

    Ivan Mikac, (1920-1991.). Osnovnu školu završio u Mariji Gorici, a nakon toga polazio je srednju školu u Zagrebu. Poezijom se bavi od djetinjstva. Prvi put pojavio se pjesmom "Potok" u časopisu "Mali Istranin". Sakupljao je narodnu književnost. Dio spomenute građe objavio je dr. Andrić u časopisu Mala mladost".

    a kovacic1Najveći pisac hrvatskog realizma Ante Kovačić, rođen u mjestu Oplazniku 1854. godine, pohađao je ovdje pučku školu. U rodnom Oplazniku stoji kuća na kojoj je otkrivena spomen ploča piscu u povodu stogodišnjice njegova rođenja. Tom je prilikom osnovna škola dobila naziv Ante Kovačić. 1974. godine u povodu stodvadesete godišnjice piščeva rođenja podignuta je na ulazu u Mariju Goricu spomen bista piscu, rad akademskog kipara Vanje Radauša.

    KOVAČIĆ, ANTE (6.6.1854, Celine kraj Sutle - 10.12.1889, Stenjevec)
    Rođen kao nezakoniti sin Anke Vugrinec (1831-1893) i Ivana (Janeza, Janka) Kovačića (1828-1906), "pozakonjen" njohovim vjenčanjem iste godine; ipak, ta će činjenica biti od važnosti po kasniji psihološki razvitak dječakov. Od 1863. do 1866. polazi pučku školu u obližnjoj Mariji Gorici, 1867. odlazi u gimnaziju u Zagreb; prvo vrijeme živi kod kanonika Tome Gajdeka, zatim kod franjevaca; 1873-1876. nastavlja gimnaziju u zagrebačkom sjemeništu, ali poslije mature upisuje pravni fakultet u Zagrebu. Godine 1877. upoznaje Milku Hajdin, buduću suprugu; 1878. diplomira. Oduševljeno prihvaća starčevićanske ideje, 1880. služi u kancelariji dra Josipa Franka, 1881. seli u Karlovac, radi u tuđoj službi kao i 1886, kad ponovno seli u Zagreb; 1887. doktorira i dobiva mogućnost osamostaljenja; 1889. odlazi u Glinu, konačno otvara vlastitu odvjetničku pisarnu, ali pod sam kraj godine umire pomračena uma, u Stenjevcu, pokraj Zagreba.

     

    DJELA:

    Baruničina ljubav, Zagreb, 1878; Fiškal. Senj, 1882; Izabrane pjesme, Zagreb, 1908; Sabrane pripovijesti, Zagreb, 1910; U registraturi, Zagreb, 1911; Pripovijesti I-II, Zagreb, 1944; Stihovi, Zagreb, 1949; Djela I-II, Zagreb, 1950; Feljtoni i članci, Zagreb, 1952; Prve pripovijesti, Zagreb, 1953; Pripovijesti, Fiškal, Pjesme, PSHK, knj. 48, 49, Zagreb, 1962.

     

    u registraturi baner ak

     

     

     

     

     

     

     

    fasnjak

     

    U vrijeme karnevala početkom drugog mjeseca mladež općine organizira fašnjačku svadbenu povorku kroz cijelu općinu. Zlotvor Fašnjak vozi se u pratnji svoje mlade (obično je to muška bradata spodoba) na traktorskoj prikolici u društvu svojih dobro raspoloženih kumova. Kolona se sastoji od više traktorskih vozila s prikolicama punim fašnjačkih svata, u pratnji glazbe. Vrhovni sudac fašnjačke republike u završnoj ceremoniji osuđuje Fašnjaka na kaznu ženidbe sa dotičnom, također sumnjivom, osobom. Na kraju te velike ceremonije, fašnjačka večer se obično završava u izletištu "Ladanjski Raj".

     

     

     

     

    zetvene svecanosti

     

    Žetvene svečanosti općine održavaju se početkom sedmog mjeseca nakon žetve. Uz suradnju građana žetvene svečanosti organizira mjesni HSS. Formira se vrlo lijepa povorka ljudi u narodnim nošnjama, koji se voze na poljoprivrednim vozilima ukrašenim pšenicom i raznim poljskim cvijećem.

    Povorka prolazi mjestima gdje ih dočekaju domaćim kolačima i vinom. Obično povorku prati tradicionalna glazba. Svečanosti završavaju pučkom veselicom.

    Logo izboriZaEu2019 2

    ljeto u mariji gorici

    goricki trg 3d

    proracunopcina2018

    Copyright © 2018. Općina Marija Gorica. Sva prava pridržana.All Rights Reserved. Designed By JoomShaper

    Please publish modules in offcanvas position.

    Imamo 24 gostiju i nema članova online