SLUŽBENE STRANICE OPĆINE MARIJA GORICA

Tel: +385 (0)1 33 96 655 / E-mail: marija.gorica@email.t-com.hr

    digitalna pristupacnost mg

    informativna ploca goricki trg

    informativna ploca djecje igraliste marija gorica

    logo parlamentarni izbori 2020

    Na čelu općine je od njenog osnutka gđa Marica Jančić, koju s ponosom smatramo najzaslužnijom osobom za prosperitet ovog kraja i za očuvanje kulturne baštine.

    Brojnim akcijama pridonijela je podizanju opće kvalitete življenja na širem općinskom području.

    Cilja postojanja jedinice lokalne uprave i samouprave jest da se kroz racionalno i namjensko usmjeravanje proračunskih sredstava odnosno sredstava prikupljenih upravo od građana zadovolje potrebe u prvom redu građana kao pojedinca i da se poveća kvaliteta življenja na svim razinama.

    Od najvažnijih kapitalnih ulaganja ističemo:

    • asfaltirano je preko 60 km općinskih cesta
    • izvedena je kompletna rekonstrukcija visokonaponskog i niskonaponskog električnog voda
    • postavljeno je pet novih trafostanica
    • izvedena je plinofikacija našeg ruralnog i raštrkano naseljenog područja
    • izvedena je građevinska sanacija župne crkve
    • djelomično je izvedena građevinska sanacija župnog dvora
    • izrađena je projektna dokumentacija za unutarnje uređenje župnog dvora
    • izvedeni su konzervatorsko restauratorski radovi na tri oltara i zidnoj slici u župnoj crkvi te su u tijeku radovi na obnovi četvrtog oltara i zidnim slikama
    • započeli su istražni radovi na obnovi orgulja Ioannes Georgius Eisl iz 1759.g., u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije od Pohoda
    • uz svekoliku pomoć Ministarstva kulture sanirano je krovište na stambenom i gospodarskom dijelu kuće Krulc, spomenika kulture u središtu Marije Gorice, čije će uređenje objekt privesti svrsi – knjižnica, čitaonica, galerija i vinoteka
    • djelomično su sanirani zidovi i temelji kuće Krulc te je djelomično izvedena odvodnja i drenaža iste
    • izgrađena je višenamjenska zgrada u kojoj su smještene prostorije ambulante primarne zdravstvene zaštite, stomatološka ordinacija, ljekarna, novi poštanski ured i poslovni prostori lokalne samouprave
    • izrađena je projektna dokumentacija za ishođenje građevinske dozvole za I etapu izgradnje sustava odvodnje naselja Općine Marija Gorica
    • izrađena je projektna dokumentacija za ishođenje lokacijske dozvole za II etapu izgradnje sustava odvodnje naselja Općine Marija Gorica
    • izvedena je rekonstrukcija i dogradnja zgrade za dječji vrtić «Bambi» u Mariji Gorici koji je počeo s radom 04. rujna 2006. godine
    • izrađen je projektni zadatak za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja školske športske dvorane O.Š. Ante Kovačića u Mariji Gorici
    • uvedeno je plinsko centralno grijanje u pet društvenih domova na području općine Marija Gorica – Kraj Donji, Kraj Gornji i Bijela Gorica, Marija Gorica, Trstenik i Sveti Križ
    • u tijeku je sanacija i rekonstrukcija krovišta na društvenom domu u Kraju Donjem

    Ostala izdvajanja iz općinskog proračuna

    • značajna sredstva izdvajaju se za održavanje nerazvrstanih cesta tokom cijele godine, a naročito u zimskom periodu
    • Općina sufinancira predškolski odgoj i dječji vrtić za djecu s prebivalištem na području Općine
    • sufinanciraju se razni projekti osnovne škole Ante Kovačića u Mariji Gorici kao što su Škola u prirodi, razna natjecanja učenika (Lidrano i sl.)
    • financira se produženi boravak u osnovnoj školi Ante Kovačića u Mariji Gorici
    • sufinancira se prehrana učenika u školskoj kuhinji
    • sufinancira se prijevoz učenika i studenata te starijih osoba od 65 godina
    • značajna sredstva izdvajaju se za socijalnu skrb – podmirenje troškova stanovanja, prigodne poklon pakete za starije i nemoćne osobe, prigodne poklon pakete za djecu od 1 do 15 godina, a ove godine uspjelo se pripomoći i u nabavci školskih knjiga za učenike od 1. do 4. razreda OŠ Ante Kovačića
    • dotacijama iz proračuna potpomažu se razne udruge s područja Općine Marija Gorica, ali i udruge koje nisu u njezinom sastavu, a čije je djelovanje od presudnog značaja za razvoj i promidžbu cjelokupnog općinskog područja – Matica Hrvatska, udruge branitelja, lokalni mediji (Prigorski kaj, Informativni centar Zaprešić)
    • u suradnji sa stručnim osobama iz Županijskog ureda za gospodarstvo organizirana su brojna savjetovanja i prezentirani programi za kreditiranje razvoja poljoprivrede, obrtništva, seoskog turizma te gospodarstvo općenito
    • Općina Marija Gorica, uz pomoć obrtnika i poduzetnika, upriličila je prvo jedinstveno predstavljanje svojih gospodarstvenih potencijala na Prvom sajmu gospodarstva održanom 1999. godine u Zaprešiću, a isto se nastavilo i proteklih godina
    • U više navrata Općina Marija Gorica predstavljena je na HRT-u kroz priloge o seoskim domaćinstvima, starim zanatima, kulturnom životu te o mogućnostima za razvoj seoskog turizma.

    0001 2

    0002

    0003

    0004

     

    Grb Općine Marija Gorica ima oblik štita, plave je boje s likom srebrenog praslona (arheološko nalazište praslona nalazi se na području općine). Zastava je također plave boje sa žuto obrubljenim općinskim grbom u sredini.

     

     

    Marija Gorica grb

     

    hr zg mg

     

     

     

     

     

     

     

    Područje Općine Marija Gorica obuhvaća deset naselja.

    Rezultati Popisa stanovništva 2011. dostupni su na stranicama Državnog zavoda za statistiku.

    Osnovni podaci o kretanju broja stanovnika :

     naselja

    Općina Marija Gorica mlada je općina osnovana u studenom 1995. godine na temelju zakona o Zagrebačkoj županiji. Inicijativu za osnivanje pokrenula je nekolicina ustrajnih građana. Idejni začetnici su: Branimir Gojčeta, Žarko Pili, Branko Pili, Josip Kovačić, Slavko Žagmestar ml., a njihovu ideju uz podršku većine građana oživotvorili su: Marica Jančić, Ivan Kodžoman i Josip Blažević.

    Općina je dobila svoj grb i zastavu. Grb ima oblik štita, plave je boje s likom srebrenog praslona (arheološko nalazište praslona nalazi se na području općine). Zastava je također plave boje sa žuto obrubljenim općinskim grbom u sredini.

     

     

    Prošlost područja koje danas obuhvaća općina Marija Gorica možemo pratiti od najstarijih razdoblja geološke prošlosti Zemlje do danas.

    Dragutin Gorjanović-Kramberger, među prvim hrvatskim znanstvenicima, istraživao je marijagorički kraj daleke 1893.g. Najstariji nalazi pripadaju gornjem paleozoiku u šumi Mačkovec ispod Hrastine starosti oko 200 milijuna godina. U tom razdoblju izdiže se kopno iz mora i pojavljuje biljni svijet. Prije oko 16 mil. g. ovaj prostor bio je pokriven morem Paratethys iz kojeg kasnije nastaje Panonsko more o čemu svjedoče fosilni ostaci životinjskog podrijetla. Konačno povlačenje mora dogodilo se prije oko 5 mil. g. Nedaleko od crkve u Mariji Gorici pronađen je zub nosoroga Rhinocerosa i zubi praslona Dinotherium gigantum. Praslon je imao velike uvrnute kljove u donjoj čeljusti i jedini je nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Njegov lik nalazi se na grbu općine Marija Gorica koji je izradio likovni pedagog i umjetnik Drago Jančić. U najmlađem geološkom razdoblju Zemlje, kvartaru, od prije oko 2 mil. g. do danas, taloženjem nanosa vodenih tokova oblikovan je prelijepi vinorodni krajolik današnje marijagoričke općine.

    Najstariji tragovi naseljenosti vode nas u neolitik, mlađe kameno doba, oko 4000 g. pr. Kr. Na Škribula brijegu u Hrastini pronađena je kamena sjekira izrađena metodom bušenja i brušenja, a neolitski čovjek koristio ju je kao univerzalni alat. Na Križu Brdovečkom, nedaleko od crkve Sv. Križa, pronađeni su arheološki nalazi datirani u starije željezno doba. Najnovije otkriće je grob konjanika s konjem iz 7.-6. st. pr. Kr.

    U antici, dolinom rijeke Save obitavala su panonska plemena koja su tijekom vremena pala pod rimsku vlast. Tada je rijeka Sava bila plovna, a na desnoj obali izgrađena je rimska cesta. Iako ne postoje arheološki nalazi, vjerojatno je istu sudbinu dijelio marijagorički kraj.

    Tijekom velike seobe naroda dolazili su, zadržavali se i prolazili našim područjem mnogi narodi. Početkom 7. st. dolaze u današnju domovinu Hrvati o čijoj prošlosti u prvih nekoliko stoljeća nema povijesnih izvora. Arheološka istraživanja su u tijeku, a vodi ih muzej u Brdovcu. Nadamo se da će u skorije vrijeme biti još vrijednih otkrića koja će svjedočiti o kontinuitetu života tijekom dugih povijesnih razdoblja na ovom području.

    Krajem XI. st., nakon utemeljenja zagrebačke biskupije, ugarski je kralj dao zemlju oko Zagreba mađarskom velikašu Acha kako bi štitio novu biskupiju. Dobio je kraj između Save, Sutle i Zagrebačke gore gdje je osnovao susedgradsko-stubičko vlastelinstvo.

    Sredinom XIV. st. kraj između Krapine i Sutle nazvan je Zakrapina ili Krapina u kojoj se spominje župna crkva Sv. Križa u ispravi iz 1334.g., građena u gotičkom stilu. Susedgradsko vlastelinstvo čije je središte bio castrum, utvrđeni objekt Susedgrad bilo je podijeljeno u tri seoske općine, a marijagoričko područje pripadalo je brdovečkoj. Seoske općine ili sudčije brinule su o korištenju zajedničkih pašnjaka i šuma i o međusobnim odnosima ljudi. Na čelu općine bio je seoski sudac.

    Najstariji popis domaćinstava po selima je iz 1446.g. Popisani su kmetovi koji su bili obavezni davati desetinu zagrebačkom kaptolu. S područja današnje općine spominju se sela Trstenik i Kraj, a u popisu iz 1474.g. Trstenik se nalazio u pušćanskoj sudčiji. Iz popisa se mogu iščitati sela kojih više nema i ne zna se gdje su bila smještena, a ne spominju se niti sva današnja.

    Od vremena raspadanja vlastelinstva pojavio se veći broj dvoraca i kurija (lat. curia-plemićka zgrada za stanovanje). Krajem XVI. st. spominje se kurija Kraj koju je 1596.g. Petar Erdoedy kupio od Stjepana Tahyja. Zgrada postoji još i danas, ali nažalost u ruševnom stanju.

    Krajem XV. i početkom XVI. st. tijekom turskih provala u Hrvatsku marijagorički kraj i šire područje grada Zaprešića naselili su ikavci. Doselili su sa šireg područja Une, najviše iz istočne Like. Prema najnovijim jezikoslovnim istraživanjima nazvani su "sutlanski ikavci". Zadržali su ikavski govor, a prihvatili kajkavsko narječje. S doseljenicima su došli franjevci kojima je dao sagraditi samostan Sv. Petra u Svetoj Gorici susedgradski vlastelin Stjepan Zylagi prema ispravi iz 1527.g., a istovremeno im je dao selo Trstenik sa svim prihodima na korištenje dok se samostan izgradi. Gradnja je trajala 10 godina.

    Matija Leonhart, zagrebački majstor od 1753. do 1758.g. sagradio je novu baroknu crkvu i samostan koja danas nosi naziv crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja. Franjevci su djelovali u Mariji Gorici sve do kraja XVIII. st. kada je car Josip II. ukinuo sve crkvene redove. U tijeku je obnova crkve pod pokroviteljstvom Ministarsva kulture Republike Hrvatske.

    Na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu tijekom XVI.st. bilo je više seljačkih buna među kojima se ističe ona iz godine 1573. Matije Gupca zato što je bila najbolje pripremljena. Seljaci - kmetovi pobunili su se zbog Tahyjeve samovolje i grubosti. Pomoć od kralja i bana nisu dobili, iako su je tražili. S područja današnje općine sudjelovalo je više istaknutih osoba, kapetana u ustaničkoj vojsci: Ilija Gregorić iz Trstenika, Ivan Svrač iz Žlepca, Matija Fistrić iz Trstenika, Mijo Gušetić iz Kraja Donjeg i Grgur Gušetić iz Kraja. Seljačka buna krvavo je ugušena. Plemićka vojska uhitila je mnoge sudionike i osudila ih najstrožim kaznama. Uništena su mnoga selišta u Kraju, Žlepcu, Oplazniku; uništeni su vinogradi u Sv. Križu, Kraju, Oplazniku, Bijeloj Gorici. Nakon ovih nemilih događaja nastala su mala vlastelinstva: Kraj u Kraju Donjem u vlasništvu Ratkaja; u Hrastini i Kraju posjede su imali Jelačići.

    Veliku ulogu u kulturnom, obrazovnom i odgojnom životu općine ima današnja škola osnovana 1854.g. u Mariji Gorici kao pučka škola. Danas nosi ime svojeg đaka Ante Kovačića, književnika realizma, a područni je odjel OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko.

    Značajnu ulogu u političkom životu međuratnog razdoblja imala je HSS zalažući se za ravnopravnost naroda u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, preuređenje monarhije u federaciju i demokraciju. Dr. Ivan Pernar, rodom iz Hrastine, bio je jedan od zastupnika HSS-a u Narodnoj skupštini u Beogradu. Ranjen je u atentatu na zastupnike HSS-a u lipnju 1928.g. Bio je više puta zatvaran, nakon rata odlazi u emigraciju i nastavlja politički djelovati.

    1920-ih g. komunističke ideje prihvaćaju radnici zaposleni u tvornicama. Utjecaj KP širio se po selima, a najpoznatiji komunisti bili su: Vinko i Mihalj Jančić-Mišulja te Antun Klečić iz Hrastine. 1942.g. osnovan je bataljon "Matija Gubec" ili "Prvi zagorski partizanski odred" u Brdovcu u čijim su partizanskim akcijama i diverzijama sudjelovali stanovnici našeg kraja. Nažalost, tijekom NOB-a u Mariji Gorici dogodio se ustaški zločin. U travnju 1945.g. ubijeno je 12 židovskih obitelji, čije se spomen-obilježje nalazi na groblju u Mariji Gorici. Pobjeda nad okupatorima i kvislinzima ostvarena je u svibnju 1945.g. pod vodstvom KPJ.

    Od tada pa do 1990.g. vladalo je komunističko jednoumlje. 1990.g. na prvim višestranačkim izborima pobjeđuju nekomunističke stranke na čelu s HDZ-om. Osnovana je neovisna i međunarodno priznata Republika Hrvatska u čijem su stvaranju sudjelovali mnogi branitelji iz marijagoričkog kraja. Na području općine Marije Gorice osnovane su dvije političke stranke HDZ i HSS sudjelujući u njezinom osnivanju 24.11.1995.g. Danas u političkom životu općine uz HDZ i HSS sudjeluje i SDP.

     

    prof. Sandra Debogović

    civilna zastita mup 145433

    Gorički trg - prezentacija

    goricki trg 3d

    pum2021

    pum2020 naslovnica

    ljeto u mariji gorici

    Copyright © 2018. Općina Marija Gorica. Sva prava pridržana.All Rights Reserved. Designed By JoomShaper

    Please publish modules in offcanvas position.