SLUŽBENE STRANICE OPĆINE MARIJA GORICA

Tel: +385 (0)1 33 96 655 / E-mail: marija.gorica@email.t-com.hr

    digitalna pristupacnost mg

    informativna ploca goricki trg

    informativna ploca djecje igraliste marija gorica

    logo parlamentarni izbori 2020

    prvi pljesak

     

    To je glazbena manifestacija mladih pjevača amatera koja se već tradicionalno održava u ugostiteljskom objektu i izletištu "Ladanjski Raj", u nekoliko uzastopnih vikenda uglavnom u zimskom periodu godine. Glazbena večer vrlo je lijepo organizirana. Mlade pjevače prati kvalitetni glazbeni orkestar u živo, uz prisutnost stručnog žirija i budne višebrojne publike, tako da na finalnu večer mogu doći samo oni najkvalitetniji.

    Važno je spomenuti da ta glazbena manifestacija poprima i sve veći kulturni značaj, jer se na poziv organizatora odaziva velik broj mladih talenata iz šireg područja lijepe naše.

    "Prvi pljesak" u Ladanjskom Raju je vrlo dobro i medijski popraćen. Od lokalnih novinara "Prigorski kaj" i "Zaprešićki raadio", pa sve do HTV-a. Organizatori "Prvog pljeska" su obitelj Jančić, kao i kuće domaćih uz sponzorstvo turističke zajednice grada Zaprešića.

     

     

     

     

    susret glazbenih sastava

     

    Već tradicionalno susreti glazbenih sastava održavaju se svake godine krajem osmog mjeseca na improviziranoj pozornici školskog igrališta. To je kulturno glazbena manifestacija koja uz zabavu ima za cilj očuvanje kajkavske baštine, time da se je svaki od izvođača obavezan predstaviti jednom kajkavskom kompozicijom. Manifestacija je vrlo interesantna za širu publiku jer sudjeluju i najmlađi folk ansambli, sve do provjerenih glazbenih izvođača popularne glazbe.

     

     

     

     

     

    opcina

    Dan Općine Marija Gorica slavi se 31. svibnja na blagdan Pohoda BDM. Svečanost započinje svečanom sjednicom Općinskog vijeća, a zatim se u povorci ide na sv. misu u župnu crkvu. Nakon sv. mise svečanost se nastavlja svirkom puhačkog orkestra ispred crkve. Obično se pripremi likovna izložba (nalog od domaćih umjetnika) u improviziranoj galeriji osnovne škole Ante Kovačića.

    Nakon razgledavanja izložbe u pratnji KUD-a "Zgubidan" odlazi se na prostor školskog igrališta gdje se građani općine i gosti uzvanici općinskog vijeća okupe na svečani domjenak uz kulturno zabavni program.

    Župna crkva Blažene Djevice Marije Od Pohođenja

    crkva nakon uredjenja

    Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja nakon uređenja

    Dolaskom franjevaca iz franjevačke provincije "Bosne Croatie" na Svete Gorice (kasnije Marija Gorica) crkva u Mariji Gorici zajedno sa samostanom građena je 1517. - 1527. Bila je posvećena Sv. Petru Apostolu. Početkom sedamnaestog stoljeća franjevci su nastojali crkvu u Sv. Gorici učiniti proštenjarskom jer se u njoj štovala Blažena Djevica MArija od Pohođenja, zbog čudotvornog kipa Gospe koji je samostanskoj crkvi darovao biskup prebjegao iz Bosne. Franjevci su u tu svrhu već 1616. obnavljali i proširivali samostan, ali tek 1682., posvetom zagrebačkog biskupa Martina Borkovića promijenili su nebeskog zaštitnika crkve. Umjesto crkve Svetog Petra samostanska crkva postala je crkvom Blažene Djevice Marije od pohođenja. U to vrijeme mijenja se i naziv samog mjesta; iz naziva Sveta Gorica, po novom imenu crkve, u ime Marija Gorica.

    grob m mogorica

     
                           

    samostan

    Grob Martina Mogorića                         Samostan Marija Gorica u drugoj polovini 18. stoljeća.
    Bakrorez Kaupertza iz Graza u župnom uredu.

     

     

    Gradnja novog samostana započela je 1733., a nova barokna crkva građena je 1754. - 1758. Unutrašnjost crkve bila je uređena i namještena već do 1761.
    Iste godine 12. srpnja novu baroknu crkvu posvetio je biskup Stjepan Putz. Car Josip II, sin Marije Terezije uplitao se u upravu srkve o izdavao odredbe kojima je uništio redovničko školstvo i uzrokovao uništenje vrijednih knjiga dokinutih samostana.

    Tako je 1786. ukinut i franjevački red u Mariji Gorici, te je po knjizi "Mjestopis" biskupa Maksimilijana Vrhovca 1789. osnovana nova župa Marija Gorica, a franjevci su ostali još četrdeset godina, kada je s posljednjim franjevcem dotrajao i samostan stradao u požaru, pa je nakon toga srušen.

    Novi župni dvor bio je izgrađen 1837.

    Rušenjem franjevačkog samostana koji se nalazio sa sjeverne strane crkve, crkva je ostala osamljena jednobrodna građevina s prezidanom sakristijom sa sjevera i visokim tornjem s južne strane. Dužina crkve s vanjske strane iznosi 23m, a pročelje zajedno s tornjem široko je 14,30m. Toranj je trokatni, tlocrtnih dimenzija 4x5m, a visok je 41m. Crkva ima dva prozora na južnom zidu svetišta i dva prozora na južnom zidu lađe, dok su na fasadnom zidu pročelja dva manja prozora uz velika ulazna vrata i tri velika prozora na fasadnom zidu kora. Sakristija ima dva prozora na zapadnom zidum ulazna vrata sa sjevera te izlazna vrata u svetište crkve. Fasada je uglavnom ravna ploha žuto obojena, ukrašena bijelim rubovima. Dakle, crkva Majke Božje od Pohođenja u današnjem obliku postoji od sredine 18. stoljeća. Njezin namještaj u cijelosti je sačuvan i sadržajno vrlo vrijedan. Crkva ima veliki glavni oltar u svetištu i četiri pokrajnja oltara u lađi, te mali oltar u prizemnom prostoru tornja.

    sv kriz unutraUnutrašnjost crkve Sv. Marije od Pohoda

    Glavni oltar

    gl oltar big

    Mramorni glavni oltar smješten je uz zapadni zid svetišta. Djelo je kipara Francesca Bensa iz Gorizie kraj Trsta. Prema sačuvanom vlastoručnom zapisu kipara oltar je naručio vlastelin Ivan Rauch 28. veljače 1757. U mramornom glavnom oltaru nalazi se svetohranište i niša iznad svetohraništa gdje je smješten kip Majke Božje. Uz sam oltar obostrano su oblikovani stupovi na koje su smješteni kipovi oltara. Na desnom stupu je Sveti Franjo Asiški, a na lijevom stoji Sveti Ivan Nepomuk. Na zidu iza glavnog oltara naslikana je freska koja dopunjuje i povećava sam oltar.

    Pokrajnji oltari

    pokr oltar

    Sva četiri pokrajnja oltara koji se nalaze s lijeve i desne strane crkvene lađe, a također i mali oltar u prizemlju tornja izrađeni su od drva. Imaju veliku umjetničku vrijednost. Vjerojatno su ih izradili braća franjevci, jer je provincija u to vrijeme imala vrsne umjetnike. Oltari su uglavnom zavjetni dar plemića koji su živjeli u bližoj okolici crkve.

    Gotička Madona u marijagoričkoj crkvi

    madona big

    Nakon pomno provedenih analiza naša priznata kulturna radnica dr. Anđela Horvat zaključila je da izrada kipa Bogorodice koja se nalazi u Mariji Gorici datira njegdje oko 1430., kad je trajanje stilskih osobina mekog stila na izmaku. Prema pisanju P. Greiderera kip Majke Božje donio je biskup Franjevac iz Bosne protjeran od Turaka. Kroz cijelo vrijeme dok su franjevci boravili u Mariji Gorici kip Majke Božje bio je štovan kao čudotvoran. "Kip je izrađen od lakog čvrstog lipovog drva, a visok je 80cm. Kip je izgubio boje prvotnog fasunga, koji se oljuštio, a vide se ostaci bijele podloge. Inkarnat lica je ružičast, oči su plave, takve je boje i plašt." (a. Horvat, "Tri gotičke franjevačke Madone selice", Peristil br. 20, Zagreb 1977, str. 13). Važno je istaknuti da je i u Mariji Gorici kao i u svim prošteništima u sjevernoj Hrvatskoj kip Gospe od Pohođenja također zaodjeven s okrunjenom glavom i žezlom u ruci. Kip djeteta Isusa koji je u kompoziciji s likom Bogorodice istovjetno je ukrašen.

    Propovjedaonica

    Među lijepim baroknim inventarom posebno se ističe propovjedaonica. Postavljena je 1862., a dar je đakovačkog biskupa Čolnića. Izrađena je osobitim bogatstvom slikarskog i kiparskog ukrasa, bujnim ornamentima i kvalitetnom izradom koja odaje vrsnog majstora.

    Orgulje

    orgulje

    U lijepo oblikovano barokno kučište na pročelju kora smještene su orgulje. Kvalitetnog su zvuka s vrlo širokom mogućnošću glazbenog izraza. Imaju 14 registara, dva manuala i pedal. Tih 14 registara ostvaruje 649 svirala, od toga kovanih svirala ima 349, a drvenih 277. Orgulje je izradio majstor Ivan Juraj Eisl, godine 1759.

    Ispovijedaonice

    Među dobro uščuvanim namještajem crkve treba posebno spomenuti ispovijedaonice. Ima ih četiri. Izvorne su, vrlo prikladno oblikovane za ispovjednike i pokornike. Ispovijedaonice također svjedoče da se u vrijeme franjevaca mnogo ispovijedalo i da je u Mariji Gorici bilo značajno proštenište.

    Križni put

    Slike križnog puta naslikane su na platnu 55x74cm. Uokvirene su u tamno obojene rame, profilirane. Na njihovoj gornjoj strani izrezbarena je ukrasna daščica, na kojoj se u ovalu rimskim brojkama nalazi označena postaja. Na prvoj postaji je Pilat prikazan kao turski sudac, također i vojnici na slikama križnog puta ikonografski simboliziraju turske osvajače.

    Tron Blažene Djevice Marije

    Simbolizira Bogorodicu kao kraljicu. "Na baroknom postamentu s malim anđelima lučonošama, pod rokoko prozračnim dekoriranim baldahinom, volutaste konstrukcije, sjedi Majka Božja s djetetom Isusom s krunom na glavi, obučena je u noviju odjeću. Postolje se na procesijama nosi s pomoću dvije motke." (Đurđica Cvitanović, kaj o.c.str.85).

    Ovim kratkim crtama opisani inventar crkve vrlo zorno prikazuje da je crkva u Mariji Gorici umjetnički bogato opremljeno zdanje, mjesto kontemplacije, koje ujedno ljudskim kreativnim nabojem bilježi duh baroknog likovnog stvaralaštva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

    Franjo Haramina

     

     

     

     

    civilna zastita mup 145433

    Gorički trg - prezentacija

    goricki trg 3d

    pum2020 naslovnica

    ljeto u mariji gorici

    Copyright © 2018. Općina Marija Gorica. Sva prava pridržana.All Rights Reserved. Designed By JoomShaper

    Please publish modules in offcanvas position.