SLUŽBENE STRANICE OPĆINE MARIJA GORICA

Tel: +385 (0)1 33 96 655 / E-mail: marija.gorica@email.t-com.hr

    digitalna pristupacnost mg

    zazeli

    informativna ploca goricki trg

    informativna ploca djecje igraliste marija gorica

    izbori lokalni 2021. logo

    logo parlamentarni izbori 2020

    Znameniti ljudi marijagoričkog kraja

    Iza reforme Josipa II. ostaje kao župnik i kapelan o. Macedonije Gabrić, (umro 1811.) poznat kao liječnik i o. Ljubinko (Amat) Skerl (umro 1829.).

    Prvi je vanjski svećenik bio domaći sin Ivan Zodić-Novak (1783-1856) koji je ostavio svu svoju očevinu kao zakladu za novoosnovanu školu u Mariji Gorici.

    Dr. Antun Kržan rođen je u 1835. u Oplazniku. Teolog, dekan Bogoslovnog fakulteta, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Umro u Zagrebu 1888.

    Tomo Gajdek, znameniti ilirac, župnik u Mariji Gorici 1856. Rođen u Zagrebu 1809. gdje je i umro kao kanonik 1886. 1857 osnovao je prvu javnu učionicu u kojoj se očitavao nemirni duh velikog hrvatskog pisca Ante Kovačića koji je polazio u nju. Njemu je u Zagrebu omogućio Gajdek daljnje školovanje. Kanonik Gajdek bio je i prvi predsjednik Jeronimskog društva u Zagrebu.

    Ivo Martinčić (1843-1915.) nastavlja Gajdekovu tradiciju, pa i on omogućuje daljnje školovanje talentiranim đacima marijagoričke škole.

    Gašpar Habek (1887-1951.) župnik, daje se u zamašan poduhvat, uz podršku dr. Stjepana Bratanića da 1931. popravi crkvu.

    Dr. Dragutin Boranić rodio se 1870. u Kraju Donjem, a umro 1955. Poznati hrvatski jezikoslovac i pisac Pravopisa.

    Dr. Stjepan Bratanić rođen je u Oplazniku (1871-1945.). Bio je sudac Stola sedmorice u Zagrebu. Njegovom se zaslugom gradi škola u Mariji Gorici i uređuje crkva.

    Dr. Vinko pl. Pušić rođen je u Žlepcu (1862-1958). Bio je sudac i banski savjetnik.

    Dr. Ivan Pernar iz Hrastine (1889-1967., New York), pravnik i zastupnik HSS.

    Ivan Mikac, (1920-1991.). Osnovnu školu završio u Mariji Gorici, a nakon toga polazio je srednju školu u Zagrebu. Poezijom se bavi od djetinjstva. Prvi put pojavio se pjesmom "Potok" u časopisu "Mali Istranin". Sakupljao je narodnu književnost. Dio spomenute građe objavio je dr. Andrić u časopisu Mala mladost".

    a kovacic1Najveći pisac hrvatskog realizma Ante Kovačić, rođen u mjestu Oplazniku 1854. godine, pohađao je ovdje pučku školu. U rodnom Oplazniku stoji kuća na kojoj je otkrivena spomen ploča piscu u povodu stogodišnjice njegova rođenja. Tom je prilikom osnovna škola dobila naziv Ante Kovačić. 1974. godine u povodu stodvadesete godišnjice piščeva rođenja podignuta je na ulazu u Mariju Goricu spomen bista piscu, rad akademskog kipara Vanje Radauša.

    KOVAČIĆ, ANTE (6.6.1854, Celine kraj Sutle - 10.12.1889, Stenjevec)
    Rođen kao nezakoniti sin Anke Vugrinec (1831-1893) i Ivana (Janeza, Janka) Kovačića (1828-1906), "pozakonjen" njohovim vjenčanjem iste godine; ipak, ta će činjenica biti od važnosti po kasniji psihološki razvitak dječakov. Od 1863. do 1866. polazi pučku školu u obližnjoj Mariji Gorici, 1867. odlazi u gimnaziju u Zagreb; prvo vrijeme živi kod kanonika Tome Gajdeka, zatim kod franjevaca; 1873-1876. nastavlja gimnaziju u zagrebačkom sjemeništu, ali poslije mature upisuje pravni fakultet u Zagrebu. Godine 1877. upoznaje Milku Hajdin, buduću suprugu; 1878. diplomira. Oduševljeno prihvaća starčevićanske ideje, 1880. služi u kancelariji dra Josipa Franka, 1881. seli u Karlovac, radi u tuđoj službi kao i 1886, kad ponovno seli u Zagreb; 1887. doktorira i dobiva mogućnost osamostaljenja; 1889. odlazi u Glinu, konačno otvara vlastitu odvjetničku pisarnu, ali pod sam kraj godine umire pomračena uma, u Stenjevcu, pokraj Zagreba.

     

    DJELA:

    Baruničina ljubav, Zagreb, 1878; Fiškal. Senj, 1882; Izabrane pjesme, Zagreb, 1908; Sabrane pripovijesti, Zagreb, 1910; U registraturi, Zagreb, 1911; Pripovijesti I-II, Zagreb, 1944; Stihovi, Zagreb, 1949; Djela I-II, Zagreb, 1950; Feljtoni i članci, Zagreb, 1952; Prve pripovijesti, Zagreb, 1953; Pripovijesti, Fiškal, Pjesme, PSHK, knj. 48, 49, Zagreb, 1962.

     

    u registraturi baner ak

     

     

     

     

     

     

     

    fasnjak

     

    U vrijeme karnevala početkom drugog mjeseca mladež općine organizira fašnjačku svadbenu povorku kroz cijelu općinu. Zlotvor Fašnjak vozi se u pratnji svoje mlade (obično je to muška bradata spodoba) na traktorskoj prikolici u društvu svojih dobro raspoloženih kumova. Kolona se sastoji od više traktorskih vozila s prikolicama punim fašnjačkih svata, u pratnji glazbe. Vrhovni sudac fašnjačke republike u završnoj ceremoniji osuđuje Fašnjaka na kaznu ženidbe sa dotičnom, također sumnjivom, osobom. Na kraju te velike ceremonije, fašnjačka večer se obično završava u izletištu "Ladanjski Raj".

     

     

     

     

    zetvene svecanosti

     

    Žetvene svečanosti općine održavaju se početkom sedmog mjeseca nakon žetve. Uz suradnju građana žetvene svečanosti organizira mjesni HSS. Formira se vrlo lijepa povorka ljudi u narodnim nošnjama, koji se voze na poljoprivrednim vozilima ukrašenim pšenicom i raznim poljskim cvijećem.

    Povorka prolazi mjestima gdje ih dočekaju domaćim kolačima i vinom. Obično povorku prati tradicionalna glazba. Svečanosti završavaju pučkom veselicom.

    zenski turnir

     

    Održava se već tradicionalno u jesen na šk. igralištu u Mariji Gorici. Osim muške publike budi i veliku pozornost sportske javnosti, jer se na turniru osim amaterskih sastava pojavljuju i poluprofesionalni i profesionalni sastavi ženskog nogometa Hrvatske. Organizator je mladež općine Marija Gorica.

     

     

     

     

     

    bicikl staza MG

    Gorički trg - prezentacija

    goricki trg 3d

    pum2021

    civilna zastita mup 145433

    pum2020 naslovnica

    ljeto u mariji gorici

    Copyright © 2018. Općina Marija Gorica. Sva prava pridržana.All Rights Reserved. Designed By JoomShaper

    Please publish modules in offcanvas position.