Crkva Blažene Djevice Marije od Poho?enja nakon ure?enja

Dolaskom franjevaca iz franjeva?ke provincije "Bosne Croatie" na Svete Gorice (kasnije Marija Gorica) crkva u Mariji Gorici zajedno sa samostanom gra?ena je 1517. - 1527. Bila je posve?ena Sv. Petru Apostolu. Po?etkom sedamnaestog stolje?a franjevci su nastojali crkvu u Sv. Gorici u?initi proštenjarskom jer se u njoj štovala Blažena Djevica MArija od Poho?enja, zbog ?udotvornog kipa Gospe koji je samostanskoj crkvi darovao biskup prebjegao iz Bosne. Franjevci su u tu svrhu ve? 1616. obnavljali i proširivali samostan, ali tek 1682., posvetom zagreba?kog biskupa Martina Borkovi?a promijenili su nebeskog zaštitnika crkve. Umjesto crkve Svetog Petra samostanska crkva postala je crkvom Blažene Djevice Marije od poho?enja. U to vrijeme mijenja se i naziv samog mjesta; iz naziva Sveta Gorica, po novom imenu crkve, u ime Marija Gorica.


Grob Martina Mogori?a

Samostan Marija Gorica u drugoj polovini 18. stolje?a.
Bakrorez Kaupertza iz Graza u župnom uredu.


Gradnja novog samostana zapo?ela je 1733., a nova barokna crkva gra?ena je 1754. - 1758. Unutrašnjost crkve bila je ure?ena i namještena ve? do 1761.
Iste godine 12. srpnja novu baroknu crkvu posvetio je biskup Stjepan Putz. Car Josip II, sin Marije Terezije uplitao se u upravu srkve o izdavao odredbe kojima je uništio redovni?ko školstvo i uzrokovao uništenje vrijednih knjiga dokinutih samostana.
Tako je 1786. ukinut i franjeva?ki red u Mariji Gorici, te je po knjizi "Mjestopis" biskupa Maksimilijana Vrhovca 1789. osnovana nova župa Marija Gorica, a franjevci su ostali još ?etrdeset godina, kada je s posljednjim franjevcem dotrajao i samostan stradao u požaru, pa je nakon toga srušen.
Novi župni dvor bio je izgra?en 1837.
Rušenjem franjeva?kog samostana koji se nalazio sa sjeverne strane crkve, crkva je ostala osamljena jednobrodna gra?evina s prezidanom sakristijom sa sjevera i visokim tornjem s južne strane. Dužina crkve s vanjske strane iznosi 23m, a pro?elje zajedno s tornjem široko je 14,30m. Toranj je trokatni, tlocrtnih dimenzija 4x5m, a visok je 41m. Crkva ima dva prozora na južnom zidu svetišta i dva prozora na južnom zidu la?e, dok su na fasadnom zidu pro?elja dva manja prozora uz velika ulazna vrata i tri velika prozora na fasadnom zidu kora. Sakristija ima dva prozora na zapadnom zidum ulazna vrata sa sjevera te izlazna vrata u svetište crkve. Fasada je uglavnom ravna ploha žuto obojena, ukrašena bijelim rubovima. Dakle, crkva Majke Božje od Poho?enja u današnjem obliku postoji od sredine 18. stolje?a. Njezin namještaj u cijelosti je sa?uvan i sadržajno vrlo vrijedan. Crkva ima veliki glavni oltar u svetištu i ?etiri pokrajnja oltara u la?i, te mali oltar u prizemnom prostoru tornja.


Unutrašnjost crkve Sv. Marije od Pohoda


Glavni oltar


Mramorni glavni oltar smješten je uz zapadni zid svetišta. Djelo je kipara Francesca Bensa iz Gorizie kraj Trsta. Prema sa?uvanom vlastoru?nom zapisu kipara oltar je naru?io vlastelin Ivan Rauch 28. velja?e 1757. U mramornom glavnom oltaru nalazi se svetohranište i niša iznad svetohraništa gdje je smješten kip Majke Božje. Uz sam oltar obostrano su oblikovani stupovi na koje su smješteni kipovi oltara. Na desnom stupu je Sveti Franjo Asiški, a na lijevom stoji Sveti Ivan Nepomuk. Na zidu iza glavnog oltara naslikana je freska koja dopunjuje i pove?ava sam oltar.

Pokrajnji oltari


Sva ?etiri pokrajnja oltara koji se nalaze s lijeve i desne strane crkvene la?e, a tako?er i mali oltar u prizemlju tornja izra?eni su od drva. Imaju veliku umjetni?ku vrijednost. Vjerojatno su ih izradili bra?a franjevci, jer je provincija u to vrijeme imala vrsne umjetnike. Oltari su uglavnom zavjetni dar plemi?a koji su živjeli u bližoj okolici crkve.

Goti?ka Madona u marijagori?koj crkvi


Nakon pomno provedenih analiza naša priznata kulturna radnica dr. An?ela Horvat zaklju?ila je da izrada kipa Bogorodice koja se nalazi u Mariji Gorici datira njegdje oko 1430., kad je trajanje stilskih osobina mekog stila na izmaku. Prema pisanju P. Greiderera kip Majke Božje donio je biskup Franjevac iz Bosne protjeran od Turaka. Kroz cijelo vrijeme dok su franjevci boravili u Mariji Gorici kip Majke Božje bio je štovan kao ?udotvoran. "Kip je izra?en od lakog ?vrstog lipovog drva, a visok je 80cm. Kip je izgubio boje prvotnog fasunga, koji se oljuštio, a vide se ostaci bijele podloge. Inkarnat lica je ruži?ast, o?i su plave, takve je boje i plašt." (a. Horvat, "Tri goti?ke franjeva?ke Madone selice", Peristil br. 20, Zagreb 1977, str. 13). Važno je istaknuti da je i u Mariji Gorici kao i u svim prošteništima u sjevernoj Hrvatskoj kip Gospe od Poho?enja tako?er zaodjeven s okrunjenom glavom i žezlom u ruci. Kip djeteta Isusa koji je u kompoziciji s likom Bogorodice istovjetno je ukrašen.

Propovjedaonica


Me?u lijepim baroknim inventarom posebno se isti?e propovjedaonica. Postavljena je 1862., a dar je ?akova?kog biskupa ?olni?a. Izra?ena je osobitim bogatstvom slikarskog i kiparskog ukrasa, bujnim ornamentima i kvalitetnom izradom koja odaje vrsnog majstora.

Orgulje


U lijepo oblikovano barokno ku?ište na pro?elju kora smještene su orgulje. Kvalitetnog su zvuka s vrlo širokom mogu?noš?u glazbenog izraza. Imaju 14 registara, dva manuala i pedal. Tih 14 registara ostvaruje 649 svirala, od toga kovanih svirala ima 349, a drvenih 277. Orgulje je izradio majstor Ivan Juraj Eisl, godine 1759.

Ispovijedaonice

Me?u dobro uš?uvanim namještajem crkve treba posebno spomenuti ispovijedaonice. Ima ih ?etiri. Izvorne su, vrlo prikladno oblikovane za ispovjednike i pokornike. Ispovijedaonice tako?er svjedo?e da se u vrijeme franjevaca mnogo ispovijedalo i da je u Mariji Gorici bilo zna?ajno proštenište.

Križni put

Slike križnog puta naslikane su na platnu 55x74cm. Uokvirene su u tamno obojene rame, profilirane. Na njihovoj gornjoj strani izrezbarena je ukrasna daš?ica, na kojoj se u ovalu rimskim brojkama nalazi ozna?ena postaja. Na prvoj postaji je Pilat prikazan kao turski sudac, tako?er i vojnici na slikama križnog puta ikonografski simboliziraju turske osvaja?e.

Tron Blažene Djevice Marije

Simbolizira Bogorodicu kao kraljicu. "Na baroknom postamentu s malim an?elima lu?onošama, pod rokoko prozra?nim dekoriranim baldahinom, volutaste konstrukcije, sjedi Majka Božja s djetetom Isusom s krunom na glavi, obu?ena je u noviju odje?u. Postolje se na procesijama nosi s pomo?u dvije motke." (?ur?ica Cvitanovi?, kaj o.c.str.85).

Ovim kratkim crtama opisani inventar crkve vrlo zorno prikazuje da je crkva u Mariji Gorici umjetni?ki bogato opremljeno zdanje, mjesto kontemplacije, koje ujedno ljudskim kreativnim nabojem bilježi duh baroknog likovnog stvaralaštva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Franjo Haramina

 

Gdje smo


Pogledaj kartu

Copyright © 2017. Općina Marija Gorica. Sva prava pridrĹľana.
Izrada web stranica: Dedal komunikacije