Povijesni pregled

Prolost podru?ja koje danas obuhva?a op?ina Marija Gorica moemo pratiti od najstarijih razdoblja geoloke prolosti Zemlje do danas.

Dragutin Gorjanovi?-Kramberger, me?u prvim hrvatskim znanstvenicima, istraivao je marijagori?ki kraj daleke 1893.g. Najstariji nalazi pripadaju gornjem paleozoiku u umi Ma?kovec ispod Hrastine starosti oko 200 milijuna godina. U tom razdoblju izdie se kopno iz mora i pojavljuje biljni svijet. Prije oko 16 mil. g. ovaj prostor bio je pokriven morem Paratethys iz kojeg kasnije nastaje Panonsko more o ?emu svjedo?e fosilni ostaci ivotinjskog podrijetla. Kona?no povla?enje mora dogodilo se prije oko 5 mil. g. Nedaleko od crkve u Mariji Gorici prona?en je zub nosoroga Rhinocerosa i zubi praslona Dinotherium gigantum. Praslon je imao velike uvrnute kljove u donjoj ?eljusti i jedini je nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Njegov lik nalazi se na grbu op?ine Marija Gorica koji je izradio likovni pedagog i umjetnik Drago Jan?i?. U najmla?em geolokom razdoblju Zemlje, kvartaru, od prije oko 2 mil. g. do danas, taloenjem nanosa vodenih tokova oblikovan je prelijepi vinorodni krajolik dananje marijagori?ke op?ine.

Najstariji tragovi naseljenosti vode nas u neolitik, mla?e kameno doba, oko 4000 g. pr. Kr. Na kribula brijegu u Hrastini prona?ena je kamena sjekira izra?ena metodom buenja i bruenja, a neolitski ?ovjek koristio ju je kao univerzalni alat. Na Kriu Brdove?kom, nedaleko od crkve Sv. Kria, prona?eni su arheoloki nalazi datirani u starije eljezno doba. Najnovije otkri?e je grob konjanika s konjem iz 7.-6. st. pr. Kr.

U antici, dolinom rijeke Save obitavala su panonska plemena koja su tijekom vremena pala pod rimsku vlast. Tada je rijeka Sava bila plovna, a na desnoj obali izgra?ena je rimska cesta. Iako ne postoje arheoloki nalazi, vjerojatno je istu sudbinu dijelio marijagori?ki kraj.

Tijekom velike seobe naroda dolazili su, zadravali se i prolazili naim podru?jem mnogi narodi. Po?etkom 7. st. dolaze u dananju domovinu Hrvati o ?ijoj prolosti u prvih nekoliko stolje?a nema povijesnih izvora. Arheoloka istraivanja su u tijeku, a vodi ih muzej u Brdovcu. Nadamo se da ?e u skorije vrijeme biti jo vrijednih otkri?a koja ?e svjedo?iti o kontinuitetu ivota tijekom dugih povijesnih razdoblja na ovom podru?ju.

Krajem XI. st., nakon utemeljenja zagreba?ke biskupije, ugarski je kralj dao zemlju oko Zagreba ma?arskom velikau Acha kako bi titio novu biskupiju. Dobio je kraj izme?u Save, Sutle i Zagreba?ke gore gdje je osnovao susedgradsko-stubi?ko vlastelinstvo.

Sredinom XIV. st. kraj izme?u Krapine i Sutle nazvan je Zakrapina ili Krapina u kojoj se spominje upna crkva Sv. Kria u ispravi iz 1334.g., gra?ena u goti?kom stilu. Susedgradsko vlastelinstvo ?ije je sredite bio castrum, utvr?eni objekt Susedgrad bilo je podijeljeno u tri seoske op?ine, a marijagori?ko podru?je pripadalo je brdove?koj. Seoske op?ine ili sud?ije brinule su o koritenju zajedni?kih panjaka i uma i o me?usobnim odnosima ljudi. Na ?elu op?ine bio je seoski sudac.

Najstariji popis doma?instava po selima je iz 1446.g. Popisani su kmetovi koji su bili obavezni davati desetinu zagreba?kom kaptolu. S podru?ja dananje op?ine spominju se sela Trstenik i Kraj, a u popisu iz 1474.g. Trstenik se nalazio u pu?anskoj sud?iji. Iz popisa se mogu i?itati sela kojih vie nema i ne zna se gdje su bila smjetena, a ne spominju se niti sva dananja.

Od vremena raspadanja vlastelinstva pojavio se ve?i broj dvoraca i kurija (lat. curia-plemi?ka zgrada za stanovanje). Krajem XVI. st. spominje se kurija Kraj koju je 1596.g. Petar Erdoedy kupio od Stjepana Tahyja. Zgrada postoji jo i danas, ali naalost u ruevnom stanju.

Krajem XV. i po?etkom XVI. st. tijekom turskih provala u Hrvatsku marijagori?ki kraj i ire podru?je grada Zaprei?a naselili su ikavci. Doselili su sa ireg podru?ja Une, najvie iz isto?ne Like. Prema najnovijim jezikoslovnim istraivanjima nazvani su "sutlanski ikavci". Zadrali su ikavski govor, a prihvatili kajkavsko narje?je. S doseljenicima su doli franjevci kojima je dao sagraditi samostan Sv. Petra u Svetoj Gorici susedgradski vlastelin Stjepan Zylagi prema ispravi iz 1527.g., a istovremeno im je dao selo Trstenik sa svim prihodima na koritenje dok se samostan izgradi. Gradnja je trajala 10 godina.

Matija Leonhart, zagreba?ki majstor od 1753. do 1758.g. sagradio je novu baroknu crkvu i samostan koja danas nosi naziv crkva Blaene Djevice Marije od Poho?enja. Franjevci su djelovali u Mariji Gorici sve do kraja XVIII. st. kada je car Josip II. ukinuo sve crkvene redove. U tijeku je obnova crkve pod pokroviteljstvom Ministarsva kulture Republike Hrvatske.

Na susedgradsko-stubi?kom vlastelinstvu tijekom XVI.st. bilo je vie selja?kih buna me?u kojima se isti?e ona iz godine 1573. Matije Gupca zato to je bila najbolje pripremljena. Seljaci - kmetovi pobunili su se zbog Tahyjeve samovolje i grubosti. Pomo? od kralja i bana nisu dobili, iako su je traili. S podru?ja dananje op?ine sudjelovalo je vie istaknutih osoba, kapetana u ustani?koj vojsci: Ilija Gregori? iz Trstenika, Ivan Svra? iz lepca, Matija Fistri? iz Trstenika, Mijo Gueti? iz Kraja Donjeg i Grgur Gueti? iz Kraja. Selja?ka buna krvavo je uguena. Plemi?ka vojska uhitila je mnoge sudionike i osudila ih najstroim kaznama. Unitena su mnoga selita u Kraju, lepcu, Oplazniku; uniteni su vinogradi u Sv. Kriu, Kraju, Oplazniku, Bijeloj Gorici. Nakon ovih nemilih doga?aja nastala su mala vlastelinstva: Kraj u Kraju Donjem u vlasnitvu Ratkaja; u Hrastini i Kraju posjede su imali Jela?i?i.

Veliku ulogu u kulturnom, obrazovnom i odgojnom ivotu op?ine ima dananja kola osnovana 1854.g. u Mariji Gorici kao pu?ka kola. Danas nosi ime svojeg ?aka Ante Kova?i?a, knjievnika realizma, a podru?ni je odjel O Ivane Brli?-Maurani?, Prigorje Brdove?ko.

Zna?ajnu ulogu u politi?kom ivotu me?uratnog razdoblja imala je HSS zalau?i se za ravnopravnost naroda u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, preure?enje monarhije u federaciju i demokraciju. Dr. Ivan Pernar, rodom iz Hrastine, bio je jedan od zastupnika HSS-a u Narodnoj skuptini u Beogradu. Ranjen je u atentatu na zastupnike HSS-a u lipnju 1928.g. Bio je vie puta zatvaran, nakon rata odlazi u emigraciju i nastavlja politi?ki djelovati.

1920-ih g. komunisti?ke ideje prihva?aju radnici zaposleni u tvornicama. Utjecaj KP irio se po selima, a najpoznatiji komunisti bili su: Vinko i Mihalj Jan?i?-Miulja te Antun Kle?i? iz Hrastine. 1942.g. osnovan je bataljon "Matija Gubec" ili "Prvi zagorski partizanski odred" u Brdovcu u ?ijim su partizanskim akcijama i diverzijama sudjelovali stanovnici naeg kraja. Naalost, tijekom NOB-a u Mariji Gorici dogodio se ustaki zlo?in. U travnju 1945.g. ubijeno je 12 idovskih obitelji, ?ije se spomen-obiljeje nalazi na groblju u Mariji Gorici. Pobjeda nad okupatorima i kvislinzima ostvarena je u svibnju 1945.g. pod vodstvom KPJ.

Od tada pa do 1990.g. vladalo je komunisti?ko jednoumlje. 1990.g. na prvim viestrana?kim izborima pobje?uju nekomunisti?ke stranke na ?elu s HDZ-om. Osnovana je neovisna i me?unarodno priznata Republika Hrvatska u ?ijem su stvaranju sudjelovali mnogi branitelji iz marijagori?kog kraja. Na podru?ju op?ine Marije Gorice osnovane su dvije politi?ke stranke HDZ i HSS sudjeluju?i u njezinom osnivanju 24.11.1995.g. Danas u politi?kom ivotu op?ine uz HDZ i HSS sudjeluje iSDP.


prof. Sandra Debogovi?

 

Gdje smo


Pogledaj kartu

Copyright © 2017. Općina Marija Gorica. Sva prava pridržana.
Izrada web stranica: Dedal komunikacije