Praslon iz Marije Gorice

Grb op?ine Marija Gorica oslikan je prikazom jednog ?udnog stvorenja - "praslona" - znanstveno pripisanog obliku Dinotherium giganteum KAUP. Malo koje hrvatsko mjesto moe se podi?iti nekim vanim znanstvenim otkri?em. No, otkri?a mnogih ?udnih pronalazaka obiljeavaju prolost mnogih europskih gradova, a otkri?e za?udnih okamenjenih kostiju, kljova ili rogovlja, stvorilo je zagonetne legende o prapo?ecima i postanku mnogih mjesta. Znanstveno tuma?enje tih okamina uzdiglo je paleontologiju kao znanstvenu disciplinu, a upravo su europska otkri?a dinoterija stvorila mit o tim zagonetnim i stranim sisavcima geoloke prolosti.

Dinoteriji su jedna zasebna evolucijska grana izumrlih rilaa, proboscida. Zajedno sa svojim pradavnim srodnicima gomfoterijima i drugim mastodontima, razvili su se u Africi iz malih svinjolikih sisavaca pred nekoliko desetaka milijuna godina. Potom su se spajanjem velikih afri?kog i euroazijskog kontinenta pred 17 - 18 milijuna godina doselili u Europu i tu posebno razvijali kao posebna grana raznolikih oblika praslonova. U svom razvoju dostigli su, kako ime kae, za?udne gigantske dimenzije velikih sisavaca, a najslikovitije im je obiljeje postojanje velikih, uvrnutih kljova - zubi - u donjoj ?eljusti. Pred koji milijun godina, promjenom krajolika i pojavom drugih vrsta sisavaca potpuno su izumrli.

Praslon iz Marije Gorice
Praslon iz Marije Gorice
(kliknite za pove?anje)

Prvo otkri?e praslona Dinotherium u Hrvatskoj zbilo se ba u Mariji Gorici. Tu su jo po?etkom 20. stolje?a u nazo?nosti kapelana gospodina G. Habeka i u?itelja gospodina J. upana prona?eni fosilni ostaci te divovske "prepotopne" ivotinje. Po pisanju znamenitog hrvatskog paleontologa Dragutina Gorjanovi?-Krambergera (Gorjanovi?-Kramberger, 1912), gosp. Habek poklonio je jedan veliki zub, gornji kutnjak, Narodnom geoloko-paleontolokom muzeju u Zagrebu, dok je ostale zube otkupilo ravnateljstvo tog muzeja. U svemu, na?eno je onda est zubi, i to tri iz gornje ?eljusti, a toliko isto iz donje. Uz to, na istom mjestu pronalo se jo nekoliko neodredivih kosti i zub donje ?eljusti nekog Rhinocerosa, nosoroga. Sve to bijae na?eno otprilike 330 metara k jugozapadu od crkve Marije Gorice, lijevo od puta to vodi prema Sv. Kriu, na zemljitu Nee Kocijanove. To nalazite, po naknadno objavljenom sudu profesora Gorjanovi?-Krambergera, bilo je u svijetlo-utkastim mekim laporima u neposrednoj blizini morskoga miocenskoga litavca, stijene to se bila istaloila uz obale Panonskoga mora. U nekom kasnijem razdoblju, u "postmiocenskom" dobu, predjel Marije Gorice bio je maleni oto?i? opto?en gornjopliocenskim vodama koje su gdjegdje sezale visoko na trup tih brdina. Dinotherium se tu vjerojatno zatekao u ispai bujnih panjaka, u moda pliocenskom krajoliku velikih jezera i mo?vara to su tu prevladavale pred pet-est ili vie milijuna godina.

Ve? je profesor Gorjanovi?-Kramberger u svojoj monografiji "Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije", objavljenoj u Zagrebu u izdanju Akademije jo 1912. godine, ustvrdio da marija-gori?ki nalaz predstavlja veliku znanstvenu vanost koji nam dobro oslikava taj krajolik ped milijune godina, a prispodoba tog zagonetnog i velikog elefaniida na grbu marijagori?kog kraja moe samo ozna?iti dugovje?nost naih iskona.

Mr.sc. Jakov Radov?i?

 

Gdje smo


Pogledaj kartu

Copyright © 2017. Općina Marija Gorica. Sva prava pridržana.
Izrada web stranica: Dedal komunikacije